Haloze

Područja Natura 2000:

• Natura 2000 (POO SI3000117) Haloze  – vinorodne
• Natura 2000 (POO SI3000118) Boč – Haloze – Donačka gora

Prioritetni stanišni tip:

6210 (*) Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco – Brometalia) (* važni lokaliteti za kaćune)

Haloze su iznimno raznolika pokrajina na sjeveroistoku Slovenije, kako s prirodnog, tako i s društvenog i gospodarskog stajališta. Pokrajina niskih tercijarnih brda rasprostire se na površini od 241 km2 te je reljefno jedna od najrazvijenijih slovenskih pokrajina s nadmorskom visinom sve do 600 m. Poljoprivredne prakse, a time i prakse zaštite okoliša, snažno definiraju strmi nagibi od 6 pa sve do 30 stupnjeva u zapadnim Halozama.

Haloze su u prošlosti bile poznate prije svega po odličnom vinorodnom položaju, iz čega proizlazi i drugi naziv za istočne Haloze – vinorodne Haloze. S druge strane, zapadne Haloze pokriva uglavnom bukova šuma unutar koje se na padinama mozaički pojavljuje javorova šuma. Šuma pokriva više od 68 % područja, zbog toga ih nazivamo i šumovite Haloze.

Razvijeni reljef u Halozama nikada nije dopuštao velika spojena poljoprivredna zemljišta, zbog toga se zemljišni posjed sastojao od parcela grupiranih oko kuće (celek) ili na prisojnim padinama u obliku vinogradarskih gruda.
Prirodni uvjeti, nažalost i socijalni, čuvaju dragocjen prikaz ekstenzivne kulturne pokrajine Haloza. S druge strane, razlog su zbog kojeg se u područjima prioritetnih stanišnih tipova pojavljuju prijetnje, kao što su napuštanje poljoprivrede, zarašćivanje, neodgovarajuća upotreba, usitnjenost posjeda i loša osviještenost.

Haloze predstavljaju jedno od najvažnijih područja suhih travnjaka na karbonatnim tlima s visokim stupnjem biološke raznolikosti u Sloveniji. Travnjaci na karbonatnoj podlozi najbogatija su područja biljnih vrsta u Europi (do 80 biljnih vrsta na m2), što je glavni razlog za visok broj, prije svega, člankonožaca i na travnjačka staništa vezanih vrsta ptica. Jedno je od dvaju područja Natura 2000 u Sloveniji koje je određeno za prioritetnu kvalifikacijsku vrstu orhideje – jadranska kozonoška (Himantoglossum adriaticum).

Posebno značenje za biološku raznolikost ima tradicionalni kulturni krajolik koji je snažno povezan s djelovanjem čovjeka. Diverzitet vrsta travnjaka, kako močvarnih tako i suhih, omogućuje tradicionalno iskorištavanje: redovitu, ali ne i intenzivnu košnju, bez gnojenja, ispašu, livadni voćnjak.

Prijetnje:

• napuštanje poljoprivrede
• neodgovarajuće iskorištavanje (pogrešan način ispaše i košnje)
• napuštanje iskorištavanja travnjačkih voćnjaka visokostablašica
• niska razina svijesti o značenju i očuvanju ekstenzivnih travnjaka
• usitnjena vlasnička struktura i male parcele.

Cilj

Glavni cilj projekta je revitalizacija zaraslih suhih travnjaka i uspostavljanje odgovarajućeg iskorištavanja na revitaliziranim površinama i na drugim travnjacima s neodgovarajućim iskorištavanjem sa svrhom očuvanja stanišnog tipa 6210 (*) i s njime povezanih vrsta (prije svega orhideja) te istovremeno stvaranje uvjeta za diverzitet vrsta na temelju specifičnih mikrostaništa vezanih za različite strukture travnjaka (pašnjak, košanica, livadni voćnjak).

Očekivani rezultat projekta je povećanje prioritetnog stanišnog tipa i staništa ciljanih vrsta te poboljšanje odnosno revitalizacija strukture suhih travnjaka i biodiverziteta projektnog područja.

Kontakti

Lokalni koordinator za projektno potpodručje Haloze

Monika Podgorelec, OE Maribor
Adresa: Pobreška cesta 20, 2000 Maribor
Telefon: + 386 2 333 13 82
E-pošta: monika.podgorelec@zrsvn.si

Partneri