Gorjanci

Područja Natura 2000:

• POO Gorjanci (SI3000267)
• POV Gluha loza (SI5000029)

Prioritetni stanišni tip:

6210 (*) Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco – Brometalia) (* važni lokaliteti za kaćune)

Gorjanci su šumovita i brdovita visoravan na jugoistoku Slovenije te se rasprostiru od Črmošnjiške doline na zapadu sve do granice s Hrvatskom na rijeci Savi kod Brežica. Na sjeveru se Gorjanci strmo spuštaju prema Krškoj ravni, a na jugu se stupnjevito spuštaju prema Bijeloj krajini i Karlovškoj kotlini. Reljef je izrazito razvijen, što je posljedica jakog okršavanja i velike erozijske snage vodotoka.

Zbog nepovoljnih reljefnih uvjeta Gorjanci su vrlo rijetko naseljeni. Većina naselja nalazi se u podnožju visoravni na nadmorskim visinama do 300 m, više se nalaze samo Javorovica (550 m n. v. ) i Planina v Podbočju (nešto ispod 700 m n. v.). Slovenski dio masiva (granica s Hrvatskom ide po grebenu) obuhvaća 212 km2, a nadmorske visine protežu se od nizinskih 140 m do 1178 m, koliko ima najviši vrh – Trdinov vrh (hrv. Sveta Gera).

Zbog zahtjevnih prirodnih uvjeta i ekstenzivnog upravljanja košanicama u prošlosti, na njima se razvio prioritetni stanišni tip ekstenzivnih travnjaka. Poljoprivredna gospodarstva nalaze se u naseljima u podnožju Gorjanaca, zato se u područjima prioritetnih stanišnih tipova, koji se uglavnom nalaze u višim područjima, zemljište više i ne obrađuje. Površine zarastaju, a vlasnici nemaju interes za redovitu košnju košanica.

Vlasnici iskorištavaju šume, a unutar toga se u obliku rasutih otoka javljaju travnjaci odnosno košanica. Veći očuvani kompleksi košanica su Rute, Miklavž i Javorovica, a okružuju ih pojedina manja područja travnjaka. Vinogradi se nalaze uglavnom u podnožju masiva, izravno uz naselja.

Osim napuštanja poljoprivrede, posebnu prijetnju predstavlja i sve omiljeniji način rekreacije stanovništva. Riječ je o omiljenom odredištu za planinare, bicikliste, sakupljače šumskih plodova, a u posljednje vrijeme i pristaše invazivnijih oblika rekreacije (vožnja motorima i četverokotačima).

Svojevrstan kulturni krajolik, koji je čovjek stoljećima gradio, zbog promijenjenih se društvenih i socijalnih uvjeta vrlo brzo mijenja. Diverzitet vrsta suhih travnjaka omogućuje samo tradicionalno iskorištavanje, što u praksi znači redovitu ekstenzivnu košnju i iskorištavanje bez upotrebe gnojiva. Za područje Gorjanaca ispaša posljednjih desetljeća nije karakteristična, unatoč tomu, i to je vrlo privlačna mogućnost dugoročnog održavanja travnjaka.

Prijetnje:

• napuštanje poljoprivrede
• neodgovarajuća upotreba (pogrešan način košnje)
• niska razina svijesti o značenju i očuvanju ekstenzivnih travnjaka
• neusmjeren razvoj turizma
• skupljanje šumskih plodova
• usitnjena vlasnička struktura i male parcele.

Publikacija: Vraćamo život travnjacima – GORJANCI

Kontakti